Zbrinjavanje akutnih stanja IV. dio – Zbrinjavanje akutnih psihičkih smetnji (24. i 25. listopada 2025)

Pozivamo Vas na sudjelovanje u okviru kontinuiranih tečajeva "Zbrinjavanje akutnih

stanja" ovog puta tema su “Zbrinjavanje akutnih psihičkih smetnji”. U organizaciji

društva Intenzivna.hr, u suradnji s Hrvatskim društvom za internu medicinu HLZ-a te KBC-

om Zagreb. Tečaj je namijenjen liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima te

studentima medicine viših godina. Tečaj će biti bodovan od strane stručnih komora.

Maksimalno 60 sudionika.

Tečaj će se održati:

24. i 25. listopada 2025.

Edukacijski centar, KBC Zagreb

Registrirati se možete putem linka:

Registracija

Tečaj se sastoji od 6 radionica:

1. DIferencijalni pristup akutnom poremećaju stanja svijesti (Ivan Gornik)

Poremećaj stanja svijesti pravi je dragulj akutne medicine, na kojem se može dobro iskazati (ili poskliznuti) svaki liječnik u dežurstvu i izvan njega. Diferencijalna dijagnoza je vrlo široka i obuhvaća uzroke iz skoro svih organskih sustava te je za postavljanje ispravne

dijagnoze potrebno znati od svega pomalo, a po mogućnosti i malo više. U ovoj radionici

predstavit ćemo vam nekoliko čestih i nešto rjeđih pacijenata s poremećajem stanja svijesti

kako bismo uvježbali algoritam obrade predstavljen u priručniku. Nakon tečaja trebali biste

samopouzdano i učinkovito pristupiti pacijentu s poremećajem stanja svijesti, da bi izbjegli

posklizavanje iz prvog odlomka.

Ivan Gornik:

Prof. dr. sc. Ivan Gornik -  internist, intenzivist, s posebnom ljubavi za hitnu medicinu, tzv.„šef hitne na Rebru“, redoviti profesor, predsjednik internističkog društva, predsjednik Mreže za izvrsnost u kliničkoj hitnoj medicini, pokretač Festivala ultrazvuka, zalaže se za „no bullshit“ pristup u medicini, triatlonac, uči francuski

2. Intoksikacije (Jasmin Hamzić)

Posjeti hitnom prijemu koji su sumnjivi na otrovanje čine oko 1% svih posjeta. Iako ta brojka nije velika, otrovanja su često kompleksan problem, što zbog same prirode trovanja, stanja pacijenta ili potrebe za hospitalizacijom u jedinici intenzivnog liječenja. Uz to, toksikologija je generalno zanemareni dio područja akutne medicine, te zbog toga postoje problemi u postupanju, liječenju i brizi za ove pacijente. Upravo zbog toga će ova radionica biti usmjerena prema tome da Vam razotkrije početan pristup za sve pacijente sa trovanjima, sa naglaskom na općenito liječenje, načinima kako upravljati simptomima sa kojima se pacijent prezentira te racionalnoj uporabi antidota. Izdvojiti ćemo i učestala trovanja o kojima ćemo podrobnije raspravljati u drugom dijelu ove radionice.

Jasmin Hamzić

Jasmin Hamzić -specijalist hitne medicine koji obnaša funkciju voditelja odjela akutnog zbrinjavanja u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu KBC-a Zagreb. Hitnom medicinom se bavim od početka svoje karijere kao liječnika, zadnjih 14 godina. Instruktor sam na raznim tečajevima hitne medicine, sudionik na mnogobrojnim kongresima i edukacijama. Gajim skrivenu ljubav prema toksikologiji, te se trudim unaprijediti taj dio hitne medicine u Hrvatskoj i Europi. U slobodno vrijeme planinarim i plivam, te sam vjerojatno jedini ljubitelj biciklizma koji bicikl ne vozi.

3. Nuspojave psihofarmaka (Alma Mihaljević-Peleš, Bojana Radulović)

Psihofarmaci su lijekovi koji se danas široko primjenju u kliničkoj praksi, te često mogu

ulaziti u interakcije s drugim lijekovima za liječenje tjelesnih stanja. Cilj radionice je

prikazati najčešće klinički vidljive nuspojave kao što su npr. ekstrapiramidne nuspojave i

neuroleptički maligni sindrom, serotoninski sindrom i gastrointestinalne nuspojave

antidepresiva. Ove nuspojave su česte i treba ih razlikovati od simptoma nekih tjelesnih

stanja, te ih uspješno razrješavati u hitnoj službi..

Alma Mihaljević-Peleš

Alma Mihaljević-Peleš - redoviti profesor u trajnom zvanju i subspecijalist biologijske

psihijatrije, s dugogodišnjim iskustvom u liječenju raznih psihijatrijskih poremećaja, s

posebnim naglaskom na racionalnu i učinkovitu primjenu psihofarmaka, te primjenu

farmakogenetičkih pokazatelja u terapijskom izboru. Voditelj je Odjela za poremećaje

raspoloženja i anksiozne poremećaje, voditelj je Referalnog centra za afektivne poremećaje Ministarstva zdravstva i predsjednica Hrvatskog društva za afektivne poremećaje HLZ-a.

Bojana Radulović

Bojana Radulović - specijalist hitne medicine u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Kliničkog bolničkog centra Zagreb kao voditelj odjela za opservaciju i izolaciju.Zadnjih 13 godina ljubitelj i strastveni učenik hitne medicine. Doktorirala na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Od 2016. godine sveučilišna magistra hitne medicine. Ispitivač na Europskom ispitu iz hitne medicine (engl. The European Board Examination in Emergency Medicine). 2020. godine organizator Europskog kongresa hitne medicine. Položila „Educator Master Class European resuscitation council“ čiji sam i instruktor iz područja naprednog oživljavanja djece i odraslih. Osim medicine sam uspješna bookstagramuša sa 34 pratitelja (uključujući moje roditelje i svu obitelj), ljubitelj fantasy knjiga i sarkastičnih likova. U slobodno vrijeme sam sluga malim imperatorima.

4. Suicidalnost i Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Darko Marčinko, Duško Rudan)

Suicid predstavlja jedan od najhitnijih i najosjetljivijih izazova u području mentalnog zdravlja te značajan globalni javnozdravstveni problem. Svake godine više od 700.000 ljudi u svijetu umre od suicida. Uzroci suicida su višestruki i uključuju psihijatrijske, socijalne, kulturne, biološke i okolišne čimbenike. Više od 90% osoba koje počine suicid ima dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj, a najčešće su dijagnoze povezane sa suicidom poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti, zlouporaba alkohola i psihoaktivnih tvari, anksiozni poremećaji i shizofrenija. Radionica obuhvaća kliničke i pravne aspekte suicida, uključujući procjenu suicidalnog rizika, preventivne mjere i intervencijske strategije. Sudionici će se upoznati s ključnim odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, koji definira prava i obveze u zaštiti osoba s duševnim smetnjama, posebice u kontekstu prisilnog zadržavanja i liječenja. Cilj je povećati razumijevanje zakonodavnog okvira i osigurati njegovo učinkovito provođenje u svakodnevnoj praksi, uz poštivanje najboljih interesa bolesnika i sigurnosti zajednice. Kroz kombinaciju teorijskih znanja i praktičnih scenarija, radionica pruža stručnjacima priliku da razviju alate za etično i djelotvorno suočavanje s izazovima suicidalnog ponašanja, uz naglasak na zaštiti života i dostojanstva bolesnika.

Darko Marčinko

Darko Marčinko - doktor medicine, specijalist psihijatar (uži specijalist iz biologijske

psihijatrije, iz psihoterapije te forenzičke psihijatrije), doktor znanosti te redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predstojnik je Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb i pročelnik Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta. Psihoanalitički je i obiteljski psihoterapeut, završio je i dodatne psihoterapijske edukacije u Anna Freud centru u Londonu. Stalni je sudski vještak. Ima status primarijusa. Predsjednik je Hrvatskog društva za personologiju, poremećaje ličnosti i poremećaje hranjenja pri Hrvatskom liječničkom zboru. Redoviti je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Aktivan je u Sekciji za urbano mentalno zdravlje Svjetske psihijatrijske organizacije. Urednik je 15 objavljenih knjiga ("Usamljenost i depresija” – 2024.g.; "Transgeneracijska trauma” – 2023.g. "Vještačenja stupnja oštećenja organizma zbog bolesti hrvatskih branitelja” – 2022.g. "Stres u kliničkoj medicini 21. stoljeća – biologijski, psihodinamski i socijalni faktori" 2021.g., "Psihodinamika poslovnih odnosa"; – 2019.g.; „Psihodinamika ljubavi i mržnje“ – 2019.g.; “Nelagoda u kulturi 21.stoljeća – psihodinamska rasprava” - 2018.g., “Histerija” - 2017.g., “Psihoanalitički modeli komunikacije u vremenu brzih promjena” - 2016.g., “Poremećaji ličnosti: stvarni ljudi, stvarni problemi” - 2015.g., “Žalovanje” - 2014.g., “Od nasilja do dijaloga” - 2014.g., “Poremećaji hranjenja: od razumijevanja do liječenja” - 2013.g.,

“Narcistični poremećaj ličnosti i njegova dijagnostička opravdanost – doprinos

međunarodnoj raspravi” - 2013.g., “Suicidologija” - 2011.g.), od kojih jedna knjiga ima status udžbenika („Suicidologija“). Autor je u nekoliko stotina znanstvenih i stručnih publikacija. Član uredništva časopisa „Psychiatria Danubina“ i „Socijalna psihijatrija“. Godinama je recenzent više inozemnih znanstvenih i stručnih časopisa. Bio je mentor kolegama za osam obranjenih doktorata znanosti, jedan obranjeni magisterij te preko trideset obranjenih diplomskih radova. Edukator je i supervizor iz psihoanalitičke psihoterapije te mentor specijalizantima i subspecijalizantima. Voditelj referentnog centra Ministarstva zdravstva za psihosomatsku medicinu i suradnu psihijatriju. Zadnjih godina bavi se primjenom psihodinamike u poboljšanju razumijevanja i rješavanju poslovnih problemskih situacija (psihodinamski coaching).

Duško Rudan

Duško Rudan - Dr. sc. Duško Rudan, dr. med. rođen je 31. listopada 1984. godine u Zagrebu. 2011. godine završio je studij medicine na Medicinskom fakultetu Osijek Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Specijalizaciju iz psihijatrije završio je 2020. godine u Zagrebu i od tada radi kao specijalist psihijatar u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb. Doktorsku disertaciju na poslijediplomskom doktorskom studiju „Biomedicina i zdravstvo” obranio je 2023. godine na Medicinskom fakultetu Osijek Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Subspecijalistički ispit iz biologijske psihijatrije položio je 2024. godine te iste godine započeo subspecijalizaciju iz psihoterapije. Od 2024. godine zaposlen je kao asistent pri Katedri za Psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2023. godine član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Collegium Antropologicum te je bio član organizacijskih odbora nekoliko znanstvenih skupova. Aktivno je sudjelovao u domaćim znanstvenim projektima i međunarodnim istraživanjima. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove u znanstvenim i stručnim časopisima indeksiranim u prestižnim međunarodnim bazama podataka. Član je nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih društava.

5. Pristup agitiranom pacijentu i psihotična stanja (Maja Živković, Ivana Stefanović)

Psihomotorna agitacija je stanje motoričkog nemira i intrapsihičke tenzije koja zahtjeva brzo prepoznavanje, odgovarajuću procjenu u svrhu redukcije bolesnikove anksioznosti i rizika za eskalaciju u agresiju i nasilje. Može biti uzrokovana različitim stanjima poput psihotičnih poremećaja, intelektualnih teškoća, autizma, afektivnih i anksioznih poremećaja, poremećaja ličnosti, različitih organskih stanja te intoksikacije i simptoma ustezanja kod ovisnosti o alkoholu i drugim psihoaktivnim suspstancama. Brojni čimbenici mogu utjecati na konačnu odluku od izbora adekvatne psihofarmakoterapije, kao i primjene deeskalacijskih tehnika poput prezentacije kliničke slike, stupnja suradljivosti, dobi, spola, komorbiditeta i

dostupnosti određenih lijekova koji su indicirani u liječenju psihomotorne agitacije. Cilj

radionice je prikazati suvremene pristupe u liječenju agitacije na temelju preporuka u

literaturi i niza kliničkih prikaza.

Maja Živković

Maja Živković - Doc. dr. sc. Maja Živković, dr med., specijalist psihijatrije, subspecijalist biologijske psihijatrije, zaposlena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Zavod za kliničku psihijatriju, Odjel za poremećaje raspoloženja i anksiozne poremećaje. Uže područje interesa: afektivni i psihotični poremećaji, psihofarmakologija te farmakogenetika. Aktivna je u više stručnih društava i u popularizaciji psihijatrijskih tema kroz medije. Slobodno vrijeme provodi u maslinarstvu i planinarenju Velebitom, naročito njegovim južnim dijelom.

Ivana Stefanović

Ivana Stefanović - diplomirala sam na Medicinskom fakultetu u Osijeku 2014.godine.

Specijalizaciju iz dječje i adolescentne psihijatrije završila sam 2023. U Zagrebu i od tada radim kao specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije u KBC Zagreb na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju. Vanjski sam suradnik Medicinskog fakulteta u Zagrebu od 2024. godine. Članica sam nekoliko domaćih stručnih društava.

6. Akutna anksioznost/krizna stanja (Maja Bajs Janović)

Anksioznost i emocionalna reakcija na stresni ili krizni događaj, koji se manifestiraju nizom psihičkih i tjelesnih simptoma stresne reakcije, učestala su zbivanja u liječničkoj ordinaciji i svakodnevnom životu. Kako psihotrauma oblikuje mozak, emocije i ponašanje i kako se razvija prilagodba i rezilijencija? Na radionici vježbamo pristup kriznom stanju, osjetljivost na individualno značenje krize, procjenu rizika kriznog stanja i pristup žrtvi (odrasli i djeca), tehnike aktivnog slušanja, ventilacije, validacije i ko-regulacije, osnove savjetovanja te brze anksiolitičke i suportivne tehnike. Isto tako, podsjetnik na čuvanje i zaštitu kapaciteta i zdravlja medicinskog profesionalca uz prikaz neuroznanstvene osnove tehnika self-care-a i self-help-a.

Maja Bajs Janović

Maja Bajs Janović - Doc. dr. sc. prim. Maja Bajs Janović, dr. med. specijalistica psihijatrije sa subspecijalizacijom iz biologijske psihijatrije. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, radi na Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb i Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na HIIM-u, i otada želi naučiti sve o mozgu i primijenjenoj neuroznanosti. Bila je voditeljica Nacionalnog i Regionalnog centra za psihotraumu i Zavoda za krizna i hitna stanja u psihijatriji te ima dugogodišnje kliničko i znanstveno iskustvo u području psihičkih poremećaja povezanim sa stresom, kriznim stanjima, poremećajima raspoloženja i psihotičnim poremećajima te biologijskim metodama liječenja psihičkih poremećaja. Voli edukaciju, naročito, neuroedukaciju, a želi „top- menagerske“ programe iz područja poslovne neuroznanosti (komunikacija, antistresni programi, rezilijencija, odnosi i timski rad, upravljanje sobom, karijerom i zdravljem) omogućiti medicinarima.

PROGRAM