Zbrinjavanje akutnih stanja II. dio - Kako preživjeti bolesnika s aritmijom?

Pozivamo Vas na sudjelovanje u okviru kontinuiranih tečajeva 'Zbrinjavanje akutnih stanja'

u organizaciji društva Intenzivna.hr te u suradnji s Hrvatskim društvom za internu medicinu HLZ-a, KBC-om Zagreb te Radnom skupinom za aritmije i elektrostimulaciju srca.

Tečaj će biti bodovan od strane stručnih komora.

Maksimalno 45 sudionika

Tečaj će se održati:

25. i 26. listopada 2024

Edukacijski centar istok, KBC Zagreb

Registrirajte se putem linka:

Registracija

Tečaj se sastoji od 6 radionica:

1. Osnove EKG-a (voditelj: Ivan Gornik)

Zbrinjavate hitne pacijente ili dežurate na odjelima? Od FROHlja se niste daleko odmaknuli? Razlikovanje fibrilacije atrija od supraventrikularne tahikardije ravno je utopiji? AV blokovi su teški, a bifascikularni blok je pojam iz rječnika? Ili vam je to sve u malom prstu, a želite se praviti važni na radionicama... Ova radionica je za vas. Dakle za sve koji imaju posla sa živim ljudima. Naučit ćete prepoznavati opasne i česte ritmove, na sustavan način analizirati EKG i vježbati na velikom broju primjera. A bit će i malo hemiblokova :)

Ivan Gornik

Prof. dr. sc. Ivan Gornik - internist, intenzivist, s posebnom ljubavi za hitnu medicinu, tzv. „šef hitne na Rebru“, redoviti profesor, predsjednik internističkog društva, predsjednik Mreže za izvrsnost u kliničkoj hitnoj medicini, pokretač Festivala ultrazvuka, zalaže se za „no bullshit“ pristup u medicini, triatlonac, uči francuski

2. Fibrilacija atrija (voditeljica: Ana Jordan)

Fibrilacija atrija je najčešća aritmija s kojom se susrećemo u hitnoj medicini. Tri su glavna cilja u strategiji liječenja fibrilacije atrija: kontrola ritma, kontrola frekvencije i prevencija tromboembolijskih incidentata. Veliki izazov predstavlja odluka kod kojeg bolesnika se odlučiti za kontrolu frekvencije, a kod kojeg ritma te kod koga se odlučujemo za trajnu antikoagulanntu terapiju. Cilj je ove radionice kroz teorijske i praktične primjere osigurati samopouzdanje sudionika u elektrokardiografskom prepoznavanju fibrilacije te pravilnom liječenju svih skupina bolesnika.

Ana Jordan

Ana Jordan - specijalist kardiologije u Kliničkoj bolnici Dubrava. Radim na odjelu za aritmije. Bavim se tahikardnim i bradikardnim poremećajima ritma, od ablacije do implantacije. Uvijek zainteresirana za učenje i edukaciju, kako sebe tako i drugih.

3. Tahikardije (voditelji: Borka Pezo, Vedran Pašara)

Jedan od najvećih izvora stresa liječnika u hitnoj službi su zbrinjavanje brzih i sporih srčanih ritmova, pogotovo onih kojima prijeti hemodinamska nestabilnost i koji dovode do kriza svijesti. Nerijetko trebamo odlučiti u sekundama. Na ovoj radionici želimo vas naučiti vještini što brže orijentacije u analizi EKG-a i u pristupu pacijentu s aritmijom. Osim dijagnostike, obradit ćemo terapijske pristupe te indikacije za hitno postupanje ili hospitalizaciju. Razmotrit ćemo dilemu primjene antiaritmika u hitnim stanjima, kontraindikacije za primjenu te indikacije za električnu kardioverziju. Radionica će započeti predavanjem a nastaviti će se interaktivno, prikazom slučajeva uz pronalazak optimalnog rješenja od strane polaznika te zajedničku diskusiju slučaja. Cilj nam je da svaki sudionik dobije brzu i adekvatnu mogućnost odlučivanja u pristupu liječenja srčanih aritmija.

Borka Pezo Nikolić

Prim.dr.sc. Borka Pezo Nikolić - internist-kardiolog s posebnim interesom za aritmologiju. Radim u odjelu za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju srca i moj posao je uglavnom analiza unutrašnje strane srca. Upoznala sam mu sve tajne odaje i sve dobre i loše ritmove. Iza mene je 20 godina intenzivnog proučavanja EKG-a. U slobodno vrijeme ne napuštam ritam, bilo da je riječ o pisanju pjesama ili brojanju koraka na nekom planinskom usponu.

4. Bradikardije (voditelj: Ante Lisičić)

Bradikardije (tj. bradiaritmije) su gotovo neizbježan entitet u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Suočeni sa bradikardijama kao osnovnim ili pridruženim problemom kod bolesnika, zbog velike raznolikosti i kompleksnosti, kliničari su često u nedoumici glede ispravnog postupanja i liječenja takvih bolesnika. Cilj ove radionice jest upoznati sudionike sa raznolikim vrstama bradikardija, njihovom etiologijom, dijagnostičkim metodama i sâmim algoritmima suvremenog liječenja raznih vrsta bradikardija. Osvrnuti ćemo se i na aktualne smjernice i preporuke Europskog kardiološkog društva. Na kraju radionice polaznici će biti u stanju prepoznati bradikardiju kao problem u kliničkoj praksi te poznavati ispravan terapijski postupak kod svake vrste bradikardije, kao i indikacije za hitnu hospitalizaciju

Ante Lisičić

Ante Lisičić - dr.med, radno mjesto – Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Zavod za bolesti srca I krvnih žila. Inicijalno sam specijalizirao kliničku farmakologiju s toksikologijom i nakon toga „prelazim“ na kardiologiju i od tada se uže bavim općom kardiologijom, interventnom kardiologijom, elektrofiziologijom srca, ablacijama srčanih aritmija i elektrostimulacijom srca te sam certificiran u područjima Elektrofiziologije srca i Elektrostimulacije srca od strane EHRA. Član sam Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju (HDKFiT), Hrvatskog kardiološkog društva (HKD), Europskog kardiološkog društva (ESC), Europskog aritmološkog društva (EHRA), te suradnik Europskog društva za perkutane kardiovaskularne intervencije (EAPCI) i Europskog društva za kardiovaskularni „imaging“ (EACVI). Pored medicine, moj vječni hobi, ili radije opsesija, jest bavljenje glazbom i sviranje nekoliko instrumenata (primarno gitara) i sviranje uživo sa bendom.

5. Poremećaji elektrolita (voditelji: Bojana Radulović, Jasmin Hamzić)

Ako ste kliničar koji radi s pacijentima na hitnom prijemu, sigurno nije prošao tjedan bez pacijenata s poremećajem elektrolita i mozganja oko nadoknade raznih iona i tekućina. Tko bi zapamtio sve one podjele, tablice i pristupe? Zašto nam to nitko ne može objasniti razumljivo? Na ovoj radionici ćemo jednostavno, korak po korak, objasniti poremećaje elektrolita iz perspektive hitnjaka, pristup pacijentu i dati smjernice za liječenje čestih i manje čestih stanja i poremećaja kako bi omogućili vama i vašim pacijentima bolje ishode i manje stresa u svakodnevnom poslu.

Bojana Radulović

Dr. sc. Bojana Radulović - specijalist hitne medicine u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Kliničkog bolničkog centra Zagreb kao voditelj odjela za opservaciju i izolaciju. Zadnjih 13 godina ljubitelj i strastveni učenik hitne medicine. Doktorirala na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Od 2016. godine sveučilišna magistra hitne medicine. Ispitivač na Europskom ispitu iz hitne medicine (engl. The European Board Examination in Emergency Medicine). 2020. godine organizator Europskog kongresa hitne medicine. Položila „Educator Master Class European resuscitation council“ čiji sam i instruktor iz područja naprednog oživljavanja djece i odraslih. Osim medicine sam uspješna bookstagramuša sa 34 pratitelja (uključujući moje roditelje i svu obitelj), ljubitelj fantasy knjiga i sarkastičnih likova. U slobodno vrijeme sam sluga malim imperatorima.

Jasmin Hamzić

Jasmin Hamzić - specijalist hitne medicine koji obnaša funkciju voditelja odjela akutnog zbrinjavanja u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu KBC-a Zagreb. Hitnom medicinom se bavim od početka svoje karijere kao liječnika, zadnjih 14 godina. Instruktor sam na raznim tečajevima hitne medicine, sudionik na mnogobrojnim kongresima i edukacijama. Gajim skrivenu ljubav prema toksikologiji, te se trudim unaprijediti taj dio hitne medicine u Hrvatskoj i Europi. U slobodno vrijeme planinarim i plivam, te sam vjerojatno jedini ljubitelj biciklizma koji bicikl ne vozi.

6. Akutno zatajenje srca u poremećajima ritma (voditelji: Dora Fabijanović, Daniel Lovrić)

Poremećaji ritma vrlo su često dijagnostički i terapijski kamen spoticanja kardiologa, no i liječnika zaposlenih u hitnim službama. Cilj ove radionice jest pokušati prepoznati poremećaje ritma koji uzrokuju akutno/kronično zatajivanje srca, no također prepoznati i poremećaje ritma koji su tek posljedica srčanog zatajivanja. Tijekom radionice naučit ćemo dijagnosticirati i liječiti najčešće poremećaje ritma u zatajivanju srca: prvenstveno fibrilaciju atrija te ventrikularnu tahikardiju. Također, pokušati ćemo prezentirati optimalan pristup bolesniku s poremećajem ritma u hitnoj službi te definirati temelje prevencije poremećaja srčanog ritma kod bolesnika sa kroničnim zatajivanjem srca.

Dora Fabijanović

Dora Fabijanović - dr.med., specijalist kardiologije, subspecijalist iz zatajivanja srca u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Radno mjesto – Odjel za intenzivno i akutno kardiološko liječenje. Moji voljeni hobiji su: transplantacija srca, mehaničke potpore svih vrsta i boja te ultrazvuk srca. U slobodno vrijeme bezuspješno pokušavam izmoriti svoju irsku setericu po raznim planinama, gorama, šumama i dolinama.

Daniel Lovrić

Prim. dr.sc. Daniel Lovrić - internist, kardiolog s posebnim interesom za intenzivnu medicinu i ehokardiografiju. Radne dane provodim u jedinici intenzivnog liječenja kardioloških bolesnika, te na ultrazvuku srca. Izložen svakodnevno upitima liječnika iz OHBP-a te samim time duboko motiviran za sve edukacijske aktivnosti vezane uz isti. Od vanbolničkih aktivnosti najviše se bavim sportom povratka na Rebro po pozivu